Svetska nedelja podizanja svesti o antibioticima 16 - 22 novembra, a sve buduće nedelje da utiču na svesnost o pravilnoj upotrebi antibiotika
Svakog novembra, Svetska nedelja podizanja svesti o antibioticima ima za cilj da poveća svest o otpornosti na antibiotike (AMR) na globalu i daukaže na najbolje prakse među javnošću, zdravstvenim radnicima,poljoprivredi i autoritetima kako bi izbegla dalja pojava i širenje otpornosti na antibiotike.
Od otkrića, antibiotici su služili kao kamen temeljac moderne medicine. Međutim, uporna preterana upotreba i zloupotreba antibiotika u zdravlju ljudi i životinja uticala je na pojavu i širenja AMR.
Nadgledanje antimikrobne upotrebe
Praćenje antimikrobnog recepta i ponašanja potrošača obezbeđuju pregled i potrebne alate potrebne za informisanje o terapijskim odlukama, kako bi se procenile posledice antimikrobne zloupotrebe javnog zdravstva, kao i uticaj intervencije samog pacijenta. Evropske mreža za nadzor nad potrošnjom antimikrobnih proizvoda (ESAC-Net) pokazala je da praćenje antimikrobnih modela i troškova može biti ključni faktor koji utječe na političku posvećenost kao resurs zagovaranja na lokalnom ili nacionalnom nivou. Ovo je posebno važno zato što nadzor nad upotrebom daje poboljšani nadzor otpornosti na antimikrobna sredstva.
U okruženjima pogođenim učešćem čoveka, antimikrobni ostaci i antibakterijski otporne (AMR) bakterije se nalaze u površinskim vodama, zemljištu, životinjama, hrani biljnog porekla i bolničkom ambijentu. Nadzor i dalje ispitivanje su potrebni za sveobuhvatnu procenu rizika, kao i za praćenje napretka u smanjenju kontaminacije životne sredine. Postoji sve veće priznanje da je zaštita životne sredine odgovornost široke i raznolike grupe zainteresovanih strana za antibiotike. U zemljama sa razvijenim ekonomijama i zemljama u razvoju, podizanje svesti o negativnim posledicama prekomernog korištenja antimikrobnih sredstava je istovetna.Zato je potreba da bude visok prioritet u svim sektorima za efikasnim strategijama upravljanja otpadom, prisustvo jakih smernica i zakona o zaštiti zemljišta i vode, i promocija i usvajanje najboljih praksi upravljanja kako bi se ograničila kontaminacija životne sredine antimikrobnim sredstvima
Antimikrobna rezistencija (AMR) predstavlja ozbiljnu pretnju za zdravlje ljudi i životinja, za život i bezbednost hrane I postavlja važna pitanja o ulozi našeg okruženja i širenju otpornih organizama. Mikroorganizmi prirodno proizvode antimikrobne proizvode i koriste ih u borbi za preživaljavanje.
Antimikrobna sredstva se široko koriste za ljude, u uzgoju životinja, akvakulturi, pčelarstvu, za kućne ljubimce i biljke, ne samo za lečenje infekcija, već i za kontrolu bolesti, profilaksu i promotore rasta životinja za proizvodnju hrane. U zavisnosti od tretirane vrste i određenog korišćenog leka, procenat doziranja koji se apsorbuje ili metaboliše od strane pojedine životinje ili čoveka, kreće se od samo 10% do preko 80%, a ostatak se izlučuje kao aktivno jedinjenje preko urina i fekalije u životnu sredinu. Zemlja je zagađena antimikrobnim tretmanima, koji se koriste za kontrolu bolesti u biljnoj proizvodnji, a ostaci u đubrivima i otpadima koji se primenjuju kao đubriva useva. Broj i pojava širenja bolesti čnih bolesti vodenih životinja koji se uzgajaju za hranu su uticali I na povećanu upotrebu veterinarskih lekova. Situacija je postala komplikovanija zbog broja kultiviranih vrsta ( mekušaca, rakova, vodozemaca, vodenih biljaka itd.).
Ova poruka ima za cilj da poveća svest o rezistenciji na antibiotike ( AMR ) i svesnost o uticaju rezistencije na zdravlje životinja i ljudi . Zatim, da ohrabri javnost , zdravstvene radnike , veterinare i kreatore politike da izbegnu dalju pojavu širenja rezistencije na antibiotike i druga antimikrobna sredstva , tako što će da koriste najbolje prakse. Antibiotici su osnovni zdravstveni resursi zdravlja ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja. Međutim njihova zloupotreba može da dovede do pojave otpornih bakterija. Ovaj fenomen ugrožava kontrolu bolesti širom sveta. Šta veterinar može da učini : da odgovorno propisuje antibiotike i da njihova primena bude pod njegovom kontrolom. Da pre propisivanja antibiotika i davanja antibiotika uradi antibiogram. Da edukuje vlasnike životinja o rizicima kod zloupotrebe antibiotika kod životinja. Da promoviše bezbedne metode u stočarstvu, higijenu , strategiju vakcinacije. Da periodiči i kontroliše zapisnike sa podacima upotrebe antibiotika na farmama, kako bi se osiguralo poštovanje recepata. Da širi znanje o pravilnoj upotrebi antibiotika i drugih antimikrobnih sredstava. Šta agronom može da učini , više informacija o pravilnoj upotrebi, efikasnosti i bezbednosti upotrebe antibiotika za kontrolu biljnih bolesti, znanje i nadzor u pogledu nekontrolisane upotrebe antibiotika.Šta lekar može da učini Prevencija prvo, ako se svaka infekcija spreči , onda joj nije potreban tretman. Preventiva infekcije može malo koštati ukoliko se u svim sektorima vodi briga u sprečavanju infekcije , čak i ako su ograničeni resursi. Higijena i druge mere mogu ograničiti širenje infekcije koje bi se teško lečile zbog visoke rezistencije. Celo društvo treba da je uključeno i da ima obavezujući pristup o AMR da mogli uticati na zdravlje ljudi bez obzira gde žive.
Poruka o rezistenciji na antibiotike je da se poveća svest o rezistenciji na antibiotike koja ima ozbiljan uticaj na zdravlje životinja i ljudi . Da se ohrabri javnost, zdravstveni radnici , veterinari i kreatori politike da izbegnu dalju pojavu širenja rezistencije na antibiotike i druga antimikrobna sredstva , tako što će da koriste najbolje prakse. Da se razume AMR putem stvarnih komunikacija, obrazovanja i obuka.
Farmaceutska industrija može igrati važnu ulogu u održavanju antimikrobnih sredstava efikasnim i dostupnim za životinje životinja. Korišćenje odobrenih visokokvalitetnih antimikrobnih sredstava je ključno u borbi protiv antimikrobnih otpornosti. Uticaj farmaceutske industrije je centralni u ovoj borbi I od nje se očekuje da bude profesionalna odgovorna i posvećena sektoru.
Proizvođači stočne hrane: su ključ u prehrambenom lancu I imaju ključnu ulogu u očuvanju antimikrobne efikasnosti i dostupnosti. Ograničavajući pristup lekovitoj hrani uz veterinarski recept I njegovu kontrolu, mogu se suprotstaviti prevelikoj upotrebi i zloupotrebama antimikrobnih sredstava. Iz komercijalnih razloga ponekad je teško ubeđivati proizvođače hrane na važnost delovanja danas, kako bi se zaštitila antimikrobna efikasnost u budućnosti. Ovaj kratak document, recept ne samo da ih upućuje na informacije o konkretnim akcijama koje oni mogu postaviti, već ih i emotivno podstiče na važnost očuvanja efikasnosti antimikrobnih sredstava.
Veleprodajni i maloprodajni distributeri: zbog raspodele lekova kao što su antimikrobna sredstva su veoma povezani sa odgovornostima. Veletrgovci moraju biti svesni važnosti očuvanja efikasnosti i dostupnosti antimikrobnih sredstava. Moraju biti obavešteni o značaju širenja otpornosti mikroorganizama zbog očuvanja javnog zdravlja.
Poruka sa Tribine
Fondacija za razvoj domaćinstva
Služba hitne medicinske pomoći Srbobran
Srednja medicinska škola 7 april